Hrvatska dobiva novi park prirode, što to znači za poljoprivrednike?

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja krenulo je u ponovno pokretanje inicijative iz 2009. godine - proglašenje novog parka prirode na području Krapinsko-zagorske i Varaždinske županije.

Isti bi zauzimao površinu od oko 30.000 ha obuhvaćajući gorja i ruralna područja dviju županija oko Ivanščice i Strahinjčice. Cilj uspostave prvenstveno bi bio zaštita i očuvanje tradicijskog načina života i gospodarenja, te očuvanje bogatih prirodnih resursa ovog područja. Entuzijastima koji stoje iza ovog projekta glavni je cilj bolje upravljanje ovim vrijednim prostorom, njegovo očuvanje i prezentacija njegove vrijednosti domaćoj, europskoj i svjetskoj javnosti.

Park prirode je, ukratko, prostor prirodne ljepote u kojemu su ljudske aktivnosti dozvoljene, ali bez narušavanja vrijednosti prirode.

Proglašenje Parka planirano u 2025. godini

Iz Ministarstva poručuju da intenzivno rade na aktivnostima za zaštitu Ivanščice, Strahinjčice, Maceljske gore i Ravne gore u kategoriji parka prirode. Tijekom siječnja je s navedene dvije županije usuglašen načelni obuhvat budućeg parka. Održane su i konzultacije s predstavnicima 14 gradova i općina čiji je prostor dijelom obuhvaćen prijedlogom granice (gradovi Ivanec, Krapina, Lepoglava, Novi Marof i Zlatar te općine Bednja, Budinščina, Donja Voća, Đurmanec, Jesenje, Klenovnik, Lobor, Novi Golubovec i Radoboj). Upoznati su s kategorijom parka prirode i učincima koje će imati na stanovništvo tog kraja, te su prikupljena njihova mišljenja. Održan je i sastanak s predstavnicima Hrvatskog saveza udruga privatnih šumoposjednika.

Po završetku izrade stručne podloge kojom se utvrđuju vrijednosti, obilježja područja i način upravljanja te geodetske podloge, slijedi javni uvid na kojem se javnosti daje mogućnost aktivnog uključivanja putem davanja primjedbi i očitovanja. Završetak svih priprema za proglašenje očekuje se u prvoj polovici 2025. nakon čega Hrvatski sabor treba donijeti zakon o proglašenju parka prirode. Nakon proglašenja se osniva Javna ustanova za upravljanje parkom i to uredbom Vlade RH. Sjedište i naziv buduće javne ustanove odredit će se navedenom uredbom.

Više od 50 % poljoprivrednih površina u dvije županije

Područje odabrano za novi park prirode odlikuje se nekim socio-geografskim posebitostima. Prema stručnom članku Ernoić M. i Vincek D., 2022. "Agrobiološka raznolikost na širem području parka prirode Ivanščica, Strahinjčica, Maceljska i Ravna gora u funkciji održivosti parka prirode i ruralnog razvoja", zajednička obilježja poljoprivrede dviju županija su sljedeća:

• poljoprivredne površine čine više od 50 % ukupnih površina županija (oko 65.000 ha po županiji)
• veliki udio privatnog vlasništvo u poljoprivrednim površinama – iznad 98 %,
• veliki broj gospodarstva i mala ukupna površina poljoprivrednog zemljišta po gospodarstvu – prosječna veličina 2-3 ha,
• izražena usitnjenost poljoprivrednih površina – puno parcela (9-10) malih površina (oko 0.3 ha )
• postupni nestanak livada i pašnjaka – najveći utjecaj na prirodu – zakorovljuju se ili se pretvaraju u oranice,
• velika raznolikost uzgajanih sorti i domaćih životinja.

Zbog svega navedenog, nova ustanova morat će uspostaviti blisku suradnju s lokalnim, ruralnim stanovništvom, te sudjelovati u oblikovanju novih agroekoloških primjena površina. Dodatno, park će morati poticati stanovništvo na uzgoj kultura koje će se prvenstveno plasirati lokalno kroz ugostiteljsko-turističku ponudu zaštićenog područja. Edukativno-informativna uloga parka bit će od ključne važnosti.

Primjeri kvalitetne suradnje s lokalnim stanovništvom

Javna ustanova bit će posrednik u razvoju područja u smislu davanja podrške lokalnom stanovništvu u komunikaciji s institucijama nadležnim za poljoprivredu i druge grane gospodarstva. Također, bit će, kažu, partner u osiguravanju certificiranja, promocije i plasmana lokalnih proizvoda istovremeno radeći na promicanju područja Parka kao destinacije za posjećivanje i održivi turizam.

Primjer kvalitetne suradnje s lokalnim stanovništvom nalazimo u PP Papuk gdje četrdesetak lokalnih proizvođača i pružatelja usluga koriste logotip "100% Papuk“ sa sloganom "S gore koja pamti more“, u PP Učka gdje se već tradicionalno svake godine održava "Učkarski samanj“ na kojem su prezentirani lokalni proizvodi, zatim u PP Vransko jezero gdje se također održava sajam lokalnih proizvoda "Luka i igara“  i sl.

Park prirode svakako je prilika i poticaj razvoju ekološke proizvodnje. Moguće su promjene u agrotehničkim uvjetima/mjerama, no ne radi ograničenja, nego radi dobrovoljnih promjena u poslovanju poljoprivrednika koji vide priliku u drugačijoj, ekološkoj ili prirodi bliskoj poljoprivrednoj proizvodnji.

Zakon o genetski modificiranim organizmima primjenjivat će se i u novom parku prirode jer je od ključne važnosti sačuvati bioraznolikost u mreži Natura 2000, te agrobioraznolikost ovog područja.

Agrobioraznolikost područja se smanjuje

Prema Ernoić i Vincek (2022.) na prostoru navedenih županija zabilježena je velika bioraznolikost biljnih vrsta (62) i sorti (182) koja se unatrag 50 godina smanjuje. Tome najviše doprinosi uvođenje u proizvodnju industrijskih sorti koje su istiskivale one tradicijske. Tako su gotovo nestali pir, heljda, proso, bob, leća, lan, konoplja, mak i neke druge. U ovim krajevima je kroz povijest zabilježen uzgoj čak 48 sorti vinove loze, te je utvrđeno 13 voćnih kultura i 48 sorti. Na području predloženom za zaštitu srećemo velik broj sorti, posebno jabuka, krušaka, šljiva i trešanja, ali i vrlo zanimljivih starih vinogradarskih bresaka i oraha.

U nizinskim predjelima razvijeno je ratarstvo te se bilježe 23 ratarske kulture s barem 52 sorte koje pokazuju značajan potencijal u proizvodnji. Isto tako tradicionalno je razvijeno i povrćarstvo koje s 25 kultura i 35 sorti povrtnica pokazuje izraženu raznolikost. Ovdje valja posebno spomenuti i neke iznimne autohtone selekcije kao što je varaždinsko zelje i varaždinska postrna repa.

Mogući projekti očuvanja tradicijskih sorti i autohtonih pasmina

Na području parka prirode moguće je provoditi projekte koji se odnose na očuvanje tradicijskih sorata, te pasmina domaćih životinja. Takvi projekti uključuju aktivnosti vezane uz očuvanje i revitalizaciju tradicijskih oblika poljoprivrede. Iz Ministarstva poručuju da u ovom trenutku još nemaju konkretan plan, ali po uspostavi parka javna ustanova može se uključiti ili potencirati izradu uzgojnog programa za neku autohtonu vrstu.

Javna ustanova imat će aktivnu ulogu vezanu za educiranje poljoprivrednika o dobrim i manje dobrim poljoprivrednim praksama, zatim za osiguranje savjetodavne potpore kao i za pružanje pomoći lokalnim poljoprivrednicima u prijavi i ostvarivanju poticaja iz dobrovoljnih mjera koje doprinose okolišu. Također, ona može i treba podupirati projekte i inicijative s ciljem tranzicije proizvodnje iz intenzivne u ekološku i regenerativnu poljoprivredu, zatim zagovarati inicijative revitalizacije zapuštenih poljoprivrednih površina te podupirati projekte i inicijative vezane uz obnovu ekstenzivnog stočarstva.

Prilika za razvoj lokalne poljoprivrede

U Ministarstvu se nadaju da će proglašenje parka prirode pridonijeti očuvanju kvalitete života i zdravlja stanovnika kroz očuvanje seoskih domaćinstava i ublažavanje trenda depopulacije.

Park prirode pogodan je oblik zaštite većih vrijednih prostora kakvo je Hrvatsko zagorje jer istovremeno omogućuje zaštitu prirodnih vrijednosti, ali i korištenje prirodnih dobara. Prilika je za dodatnu promociju područja na nacionalnoj i međunarodnoj razini, razvoj održivog turizma (ekoturizam, agroturizam i sl.), rekreativnih sadržaja u prirodi te veću i lakšu dostupnost EU fondova za financiranje projekata očuvanja prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti. Utjecaj na bodovanje prilikom sufinanciranja ovisi o pozivima koje raspisuje nadležno tijelo za neki od programa, a česta je praksa da se valorizira pozitivno djelovanje na zaštićenom području pogotovo ukoliko se radi o aktivnostima pozitivnim za prirodu.

Ne predviđaju se značajna ograničenja

Prema Ministarstvu, ondje se mogu odvijati gospodarske i druge djelatnosti (uključujući proizvodnu i industrijsku djelatnost) i zahvati koji nemaju značajan negativni utjecaj na bitna obilježja i ulogu parka, stoga se ne predviđaju znatnija ograničenja. Šumarstvo će se i dalje obavljati temeljem šumsko-gospodarskih osnova, lovstvo temeljem lovnogospodarskih planova, a ribolov temeljem planova upravljanja ribolovnim vodama. Nakon proglašenja parka prirode važeći će se planski dokumenti nastaviti primjenjivati do isteka važenja. Novi planski dokumenti za obavljanje navedenih djelatnosti/aktivnosti prolazit će istovjetan postupak kao i prije proglašenja parka pri čemu će se sagledavati vrijednosti parka prirode i po potrebi propisati odgovarajući uvjeti zaštite prirode.

U slučaju šumskogospodarskih planova ovi se uvjeti pretežito odnose na uspostavu suradnje s javnom ustanovom parka prirode prilikom provedbe mjera vezanih za izvlačenje drva iz šume, na zamjenu stranih vrsta drveća zavičajnim i sl. Kada su u pitanju planirane šumske ceste i protupožarne prosike bit će potrebno ishoditi dopuštenja ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode.

Sakupljanje bilja i gljiva unutar parka prirode

Sakupljanje vrsta koje nisu posebno zaštićene, u komercijalne svrhe, u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa dozvoljeno je, kao i izvan granica parka prirode, uz dopuštenje ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode i pribavljenu suglasnost vlasnika ili ovlaštenika prava na zemljištu. Dakle, moguće je sakupljati vrganje, lisičice, trubače, glog, paprat i slične vrste koje nisu na posebnoj zaštiti uz dopuštenje ministarstva koje propisuje uvjete sakupljanja, baš kao i na područjima koja nisu unutar parka prirode

U parku, kao i izvan njegovih granica, nije dopušteno komercijalno korištenje strogo zaštićenih vrsta, kao što su primjerice kockavica, tisa, blagva, maglen i sl.

Sakupljanje za osobne potrebe definirano je Pravilnikom o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta i za isto nije potrebno ishoditi dopuštenje ministarstva. Pravilnikom su definirane dnevne količine koje se smiju sakupiti, a koje vrijede i za područja izvan parka prirode. Prilikom sakupljanja vrsta za osobne potrebe primjenjuju se mjere zaštite iz tog pravilnika.

Postupak unosa i sadnji stranih biljnih vrsta i dalje će biti reguliran prema važećim pravilnicima i zakonima bez obzira na proglašenje zaštićenog područja. U Republici Hrvatskoj na snazi je Zakon o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima (NN 15/18 i 14/19) kojim se zabranjuje uvođenje stranih vrsta u prirodu i/ili u ekosustave u kojima prirodno ne obitavaju, uzgoj stranih vrsta i njihovo stavljanje na tržište RH. Za ove je aktivnosti potrebno ishoditi dopuštenje ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode.

Zanimljivosti o parku i projektu:

• Od milja ga zovu Park pet planina ili pet petica jer predviđeno područje obuhvaća planinske masive sjeverozapadne Hrvatske: Ivanščica, Strahinjčica, Maceljska gora i Ravna gora te manjim dijelom dotiče i peti masiv, Varaždinsko-topličko gorje, spoj prema Kalniku. Obuhvaća i izvore i dijelove vodotoka čak 5 rijeka: Bednja, Krapina, Lonja, Plitvica i Sutla.
• Na području budućeg parka nekad su eruptirali brojni vulkani, a jedan je i danas najočuvaniji u Hrvatskoj, Gaveznica – Kameni vrh na Ivanščici iznad Lepoglave. Na području parka je pronađena najbogatija kolekcija s preko 175 pleistocensko-holocenskih vrsta, od vunastih nosoroga do hijena, dok su kod Radoboja nađeni brojni fosili biljaka, školjaka, kukaca, riba, neki stariji od 200 milijuna godina, kao i pradjed vinove loze.
• Iza projekta stoji ekipa pravih entuzijasta jer je već izdana i monografija o parku koji još niti ne postoji.
• Budući Park prirode se može podičiti s čak 10 Natura područja i 3 Spomenika prirode.

Jaki parkovi prirode čine jaka ruralna područja

U cilju razvoja lokalne ekonomije ruralnih područja kao što je ovo, od izuzetne je važnosti lokalna proizvodnja i lokalna prodaja na obližnjim OPG-ovima, odnosno izravna prodaja i kratki lanci opskrbe. Kada hrana svog kupca pronalazi lokalno, stvara se manji ugljični otisak uslijed kraćeg vremena dostave, te je trošak pakiranja često niži. Dodatno, očuvanje tradicionalnih oblika poljoprivredne proizvodnje usko je povezano s ekstenzivnom proizvodnjom i ekološkim načelima.

Privlačeći posjetitelje u ovaj kraj i promovirajući brendove domaćih proizvođača novi park definitivno može utjecati na razvoj i bolju kvalitetu života Hrvatskog zagorja.